23 sij Fenomen ‘Četiri kafića‘: turnir koji je punio dvorane i srca
Četiri kafića, dvadeset godina, jedan cilj. Za centar Mir u Rudinama kroz godine su prikupljena četiri milijuna kuna. S prepunim Gripama na nogama, pljeskom koji je trajao nekoliko minuta turnir je otišao u povijest. Svima nam je to teško prihvatiti. Malonogometni spektakl postao je splitska tradicija na Svetog Stjepana.
Tako su se suznih očiju od turnira oprostili oni koji su za njega najviše učinili. Damir Karaman, Ivica Mornar, Gordan Boljat Gogo, Marko Bralić Keto…
MNOGI SU DALI DOPRINOS
Puno je tu još ljudi koji su utkali svoj doprinos. Sa štićenicima doma Mir prošetali su terenom držeći „baner” kojim su zahvalili publici, svima koji su kroz dva desetljeća nesebično pomagali, doprinosili, učinili ovaj turnir velikom humanitarnom gestom, ali i pravom feštom od baluna.
Turnir je otišao u povijest, u legendu. Čuči u svima još neka nada, tinja, kako bi se ipak mogao nastaviti na krilima mladih snaga… No, oni koji su ga učinili prepoznatljivim, kultnim i velikim od organizacije se opraštaju. Ma, nije ih štufalo pomagati. Nastavit će oni s tim, nesumnjivo, i ubuduće.
Nije, pak, lako na Svetog Stjepana, dan iza Božića, okupiti sve te zvijezde. Organizacija je to koja krene mjesecima prije, a kulminira baš u vrijeme kada se većina ljudi odmara. Za njih u to vrijeme u posljednjih 20 godina odmora nije bilo. Imat će ga zato od sada. Zaslužili su.
DOGODILO SE PRIMIRJE
Turnir Četiri kafića – memorijal Dino Petrinović ostat će upamćen i po još jednom fenomenu. Zgodno ga je usporediti sa situacijom iz Prvog svjetskog rata. Zašto? O čemu mi to? Poznato je kako se usred razaranja, smrti i stradanja na Božić 1914. godine dogodilo Primirje. Između zaraćenih strana odigrana ne nogometna utakmica. Na nekoliko sati zaboravljena je mržnja, nestala netrpeljivost.
Isto se već 20 godina događa na Gripama i u Spaladium Areni. Božićno primirje na snazi je svakog 26. prosinca. Zaboravlja se rivalstvo sjevera i juga, da ne kažemo i kakvu težu riječ. Nije važno tko je igrao za Dinamo, tko za Hajduk. Svi su okupljeni na istom parketu, poneki i u istim momčadi sa samo jednim ciljem – pomoći onima kojima je to najpotrebnije, dati svoj doprinos onima koji ga najviše zaslužuju.
SVI SU DOBRODOŠLI
Tako je u posljednjem, 20. izdanju najboljim igračem proglašen Nikola Moro. Solinjanin je bio u dresu zagrebačkog Dinama, a danas je član Bologne. Dugo mu se zamjeralo što je potpisao za Modre. Ali na turniru Četiri kafića to nije važno. Moro, Robert Prosinečki, Dario Šimić, Nikola Pokrivač… Još se puno njih kojima je Dinamo pri srcu izredalo na kultnom turniru.
Problema nije bilo ni ovaj put jer na snazi je bilo božićno primirje.. A sad se nastavlja „rat”. Teška riječ, preteška možda. Neka bude sportsko rivalstvo. Trebali bi se svi povesti primjerom koji nam je dva desetljeća bio ispred nosa, a svjesni smo ga postali tek kada su odlučili reći zbogom. Vjerujemo da će se to zbogom uskoro ipak pretvoriti u doviđenja.
